Posted on October, 06 2009

Dubrovnik, Hrvatska – Pažljivo projektovanje i upravljanje vodnom i hidroenergetskom infrastrukturom može osigurati razvoj i udovoljenje ekonomskih potreba uz minimalne utjecaje na ljude i prirodne resurse dinarskog vijenca, je poruka koju WWF prenosi na velikoj konferenciji koja se danas održava u Hrvatskoj.

Konferencija u Dubrovniku, u organizaciji WWF-a, a uz podršku Svjetske banke, Globalnog partnerstva za vode i Međunarodnog udruženja za hidroenergiju, ima za cilj da sagleda različite mogućnosti kada je u pitanju hidroenergija, kao i prijedloge za istočno zaleđe Jadrana koje uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Italiju, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju.

Ključni akteri iz oblasti voda, energije i okoliša u ovoj regiji, kao i svjetski stručnjaci i predstavnici glavnih međunarodnih finansijskih institucija diskutovat će o novim pristupima kada je u pitanju hidroenergija, a na osnovu najnovijih dostignuća nauke i najboljih praksi koje se implementiraju širom svijeta.


“Hidroenergija ne ispušta CO2 te je to čini vrlo atraktivnim alternativnim izvorom energije u kontekstu stalnog povećanja klimatskih promjena i nedostatka konvencionalnih izvora energije u regiji – ali to često ima negativne utjecaje na druge ključne korisnike vode kao što je poljoprivreda i uzgajivači ribe, kao i na krhke slatkovodne ekosisteme i ljude koji o njima ovise“, rekao je Paolo Lombardi, direktor Mediteranskog programa WWF-a.

“Od krucijalne je važnosti da se svačiji glas čuje i da se iznađu najbolja moguća rješenja za održivo korištenje dragocjenih slatkovodnih resursa – te je to razlog zbog kojeg je WWF danas okupio sve zainteresovane strane“.

WWF će predložiti određeni broj mjera za povećanje održivosti razvoja hidroenergije. Te mjere će obuhvatiti pažljivo strateško planiranje koje će očuvati dragocjena prirodna područja, a putem usvajanja okolišnih standarda, osiguranje minimalnih ekološki prihvatljivih protoka čime će se ograničiti utjecaji na prirodu i biodiverzitet, kao i adekvatno projektovanje i upravljanje vodnom infrastrukturom. Konferencija ima za cilj da pomogne donosiocima odluka u zemljama dinarskog vijenca da donesu informirane odluke te da potaknu korištenje sličnih pristupa u cijeloj regiji kako bi se poboljšao okolišni učinak vodne infrastrukture.

Hidroenergija čini preko 40 procenata potrošnje električne energije u regiji dinarskog vijenca. U mnogim zemljama ona još uvijek predstavlja glavni izvor električne energije, a u zemljama kao što je Albanija i Crna Gora to je skoro i jedini izvor električne energije jer iznosi 90% ukupne proizvodnje energije.

U Crnoj Gori, Skadarsko jezero – koje je ključno područje za biodiverzitet na Balkanu – ugroženo je izgradnjom četiri brane na rijeci Morači. Prema studiji WWF-a, njegovog partnera Green Home-a i nezavisnih eksperata, brane mogu imati negativne utjecaje na nivoe vode u jezeru, na taj način stvarajući pritisak na bogatu riblju populaciju i negativno utječući na stotine porodica u okolini jezera koje žive od ribolova.

Osim toga, hidroenergetski objekti poremetili su prirodni dotok vode u deltu Neretve u Hrvatskoj, na taj način doprinoseći prodiranju slane vode što nanosi štetu poljoprivredi u delti. U Bosni i Hercegovini, ključno područje kada je u pitanju biodiverzitet (Hutovo Blato) ugroženo je neprirodnom distribucijom vode – što bi moglo negativno utjecati na poljoprivredu i turizam koji predstavljaju ključni izvor prihoda za ovo područje.

“Zemlje dinarskog vijenca su na putu ka Evropskoj uniji, stoga implementacija održivijeg upravljanja vodnim resursima, odnosno Okvirne direktive o vodama Evropske unije, predstavlja mogućnost za ispunjenje zahtjeva EU-a“, rekla je Angela Klauschen, stručnjak za zakonodavstvo u oblasti slatkih voda u mediteranskom uredu WWF-a.

WWF poziva na otvoreni dijalog između svih zainteresovanih strana u regiji, da podijele svoja iskustva i najbolje prakse, te da svi imaju koristi od najnovijih pristupa koji mogu hidroenergiju učiniti još održivijom – uključujući nove inicijative kao što je Forum za procjenu održivosti hidroenergije (Hydropower Sustainability Assessment Forum - HSAF), koji predstavlja globalnu saradnju predstavnika različitih sektora, čiji je cilj izrada svima prihvatljivog alata za procjenu održivosti putem kojeg će se mjeriti i usmjeravati učinci u sektoru hidroenergije.