Neretva & Trebisnjica | WWF
Every Drop Counts

Neretva i Trebišnjica

Rijeke Neretva i Trebišnjica su fundamentalni resursi za Bosnu i Hercegovinu, a imaju jako važnu ulogu i sa susjednu Hrvatsku i Crnu Goru.

Zajedno, ove rijeke čine skoro 40% tekuće vode u Bosni i Hercegovini. Ove rijeke posjeduju izvanredno vrijedan biodiverzitet, a imaju i ključnu društveno-ekonomsku ulogu u proizvodnji električne energije, vodosnabdijevanju i poljoprivredi.

Rijeka Neretva je jedna od najvećih na Jadranu. Ona snabdijeva različite kulture, industrije i prirodne rezervate.

Dužinom od 225 km, Neretva vijuga kroz gradove i sela Bosne i Hercegovine, i na kraju se ulijeva u Jadransko more na hrvatskoj obali, gradeći deltu tako bogatih močvara, da su iste stavljene na listu močvara od međunarodne važnosti, u skladu sa Ramsarskom konvencijom.

Međutim, rijeke Neretva i Trebišnjica su kanalisane, te se njihova voda koristi za poljoprivredu, proizvodnju električne energije, te su drastično izmijenjene kroz projekte melioracije zemljišta tokom 1960-ih godina.

Zbog toga je lokalitet Neretve i Trebišnjice odabran između 35 prioritetnih riječnih slivova širom svijeta, gdje je WWF prepoznao da je hitno potrebno poduzeti određene mjere zaštite.

Dom za mnogobrojne vrste ptica te endemske vrste ribe

Kada su rijeke i jezera sjeverne Evrope bila zaleđena tokom zadnjeg Ledenog doba, voda na Balkanu je slobodno tekla. To je omogućilo velikom broju akvatičnih vrsta da prežive u rijekama i jezerima, stvarajući riblje endemske centre, te utočišta za vodozemce i gmizavce. IUCN (International Union for Conservation of Nature – Međunarodni savez za zaštitu prirode) je ocijenio rijeku Neretvu kao jednu od rijeka sa najvećim brojem endemskih vrsta ribe na cijelom Mediteranu.

Donji tok rijeke Neretve, sa svojim močvarama (Hutovo Blato) i deltom, je još uvijek stanište za oko 300 vrsta ptica. Rodarice, čigre, galebovi, patke, vodene kokoške, pjetlići, male pjevice i ugroženi bukavci, patke njorke, morski kulici i brkate sjenice, žive, odmaraju se, ili provode zimu ovdje. Za preko 100 vrsta, ovo je jako važan lokalitet za gniježđenje.

U gornjem toku rijeke Neretve, bistra, hladna, čista voda teče iz svog vrela u obliku predivnih brzaca i vodopada, klešući strme klance i gudure kroz relativno udaljen i surov krečnjački teren. Mnoge lokalne vrste su endemske, kao što su naprimjer neretvanska mekousna i potočna pastrmka.

Koji je način proizvodnje održive hidroenergije? Koje su na kraju krajeva alternative izgradnji brana, i koje od njih bi predstavljale ekonomsku, okolišnu i društvenu dobit? WWF radi na istraživanju i evaluaciji ovih alternativa.

U isto vrijeme, trenutne mjere zaštite su jedno od gorućih pitanja kako za Bosnu i Hercegovinu, tako za cijelu jugoistočnu Evropu.

Kroz projekat „Dijelimo vode“, WWF i njegovi lokalni partneri imaju za cilj da pomognu u iznalaženju i kreiranju rješenja koja će sačuvati vodne ekosisteme Neretve i Trebišnjice za buduće generacije.

Kada je u pitanju zaštita prirode, WWF je odabrao ključne vrste i staništa i sebi zacrtao kao prioritet očuvanje tih staništa i vrsta unutar sliva, kao što su naprimjer endemske vrste riba (npr. pastrmka glavatica Salmo marmoratus), te očuvanje određenih važnih lokaliteta kao što je Park prirode „Hutovo blato“, koje je „hidrološko srce“ ovog područja.

Na društveno ekonomskoj strani, WWF sarađuje sa lokalnim organima vlasti i preduzećima koja upravljaju branama, kako bi osigurali dugoročnu raspoloživost i mogućnost korištenja vodnih resursa.

Hutovo Blato:
Srce WWF-ovog projekta na Neretvi i Trebišnjici

Zahvaljujući svojoj izvanrednoj biološkoj raznolikosti, Park prirode Hutovo Blato je na međunarodnom nivou priznat kao močvara od iznimne vrijednosti, a u skladu sa Ramsarskom konvencijom. Kao srce tijela koje pumpa krv unutra i vani, tako i vode Hutovog blata ulaze u njega, a zatim izlaze kako bi dalje napojile nizvodna područja. Područje Hutovog blata obezbjeđuje prečišćavanje vode, hraneći ovo kraško područje sa čišćom vodom koja putuje prema Hrvatskoj. Ono također ima ključnu ulogu u sprečavanju salinizacije podzemne vode u donjem dijelu sliva, obezbijeđujući vodu za nizvodno područje. Hidrološka situacija u Hutovom Blatu je dobar indikator hidrologije cjelokupnog sliva: ukoliko dođe do negativnog utjecaja na močvare Hutovog blata, donji sliv, posebice delta rijeke Neretve gdje trenutno postoje problemi sa nedostatkom vode, je također pod tim negativnim utjecajem.

Teško privredno stanje u zemlji te konfliktni interesi kada je u pitanju korištenje vode, ugrožavaju dugoročnu raspoloživost vode za ljude i prirodu.

Neodrživa izgradnja brana

Trenutno na rijeci Neretvi i Trebišnjici postoji 10 hidroelektrana, a planirana je izgradnja još sedam velikih. Također postoji plan za transfer vode iz takozvanog „Gornjeg horizonta“ Istočne Hercegovine u vodno područje rijeke Trebišnjice sa istim ciljem: iskorištavanje hidroenergetskog potencijala.

 

Potrebe za vodom rastu

Trenutno najakutelniji problem su sve veće potrebe za vodom za proizvodnju električne energije, vodosnabdijevanje, industriju, poljoprivredu itd. a ove potrebe je sve teže zadovoljiti bez ugrožavanja dugoročne raspoloživosti ovog resursa.

Projekat WWF-a „Dijelimo vode“ ima za cilj da pronađe najbolji mogući način upravljanja vodama ovog područja kako bi se:

Gore navedeni ciljevi će se postići zahvaljujući aktivnoj saradnji sa donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, sa investitorima koji grade brane i lokalnim korisnicima, te kroz integralno upravljanje riječnim slivom koje će se koristiti kao glavni okvir.

WWF-ov rad oslanjat će se na 4 glavna postulata: