Every Drop Counts

Livanjsko Polje

U Bosni i Hercegovini, u blizini grada Livna, u slivu rijeke Cetine, nalazi se izvanredan prirodni fenomen -

46,000 hektara veliko kraško polje pod nazivom „Livanjsko polje“. Jedno je od najvećih na svijetu.

S obzirom da je polovina ovog polja redovno pod vodom, Livanjsko polje je ustvari kombinacija močvara izvanredne vrijednosti, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada, u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste. Njegova južna granica je urezana bogatim poljoprivrednim područjima, dok se šumoviti predjeli, tipični za umjerenu klimu, nalaze na sjevernoj strani polja.

Prirodni pašnjaci i livade su važne i produktivne vegetacijske zajednice. Nažalost, ovaj raznoliki biodiverzitet se žrtvuje kada rad poljoprivrednih mašina pretvara livade u monokulture komercijalnih usjeva, ili kada zbog prestanka bavljenja tradicionalnom poljoprivredom, ovim predjeli obrastaju šumom. Kao rezultat ovih praksi, u Evropi se broj livadskih staništa sve više i više smanjuje.

Međutim, u Livanjskom polju, tradicionalna poljoprivreda odnosno uzgoj goveda i ovaca i proizvodnja ukusnog livanjskog sira od njihovog mlijeka podupire održivost raznolikih i jedinstvenih staništa ovog polja. Zajednice rijetkih i ugroženih vrsta nastavljaju da žive, uključujući kosca, eju livadarku, orla kliktaša, kovačića kijokavca, šljuku, i bukavca nebogleda.

Livanjsko polje je još uvijek jedno od najbolje očuvanih polja u BiH, ali trenutno se planiraju projekti odvodnje i iskopavanja velikih količina treseta. Ovi planovi mogli bi imati kobne posljedice po složenu hidrologiju ovog polja i njegove produktivne livade.

Zbog toga je WWF odlučio da Livanjsko polje stavi pod posebnu zaštitu – kreirajući strategiju koja će i očuvati polje, i stvoriti mogućnosti za razvoj.

Historija i budućnost neadekvatnog
upravljanja vodama

Najveća promjena u hidrologiji Livanjskog polja desila se 1974. godine, izgradnjom hidroelektrane Orlovac, čiji se objekti nalaze u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dvanaest kilometara dug tunel omogućio je skretanje vode u elektranu u Hrvatskoj. U okviru ovog projekta predviđena je i druga faza koja, osim što nije dovoljno jasna i transparentna, može dovesti do presušivanja izvora u sjeverozapadnom dijelu polja – i to možda u potpunosti. Utjecaj na vrste i staništa koja ovise o ovim izvorima može biti poguban.

 

Ugalj i treset

Eksploatacija uglja iz otvorenih kopova, kao i eksploatacija treseta, se u Livanjskom polju u ovom trenutku provode u jako maloj mjeri, međutim izgleda da Vlada Bosne i Hercegovine planira dosta veliko povećanje ovih aktivnosti. Iskopane jame pune se vodom, što generalno smanjuje nivo podzemnih voda, a ukoliko još dolazi do odvodnje kanalima, onda ovaj problem postaje još očigledniji.

 

Požari

Požari predstavljaju veliku opasnost, jer mijenjaju sastav livadskog tla kao i vegetacije koja se na njemu nalazi. Iako su povremeni prirodni požari korisni, požari koje uzrokuje čovjek mijenjaju sastav vegetacije što dovodi do dezertifikacije u nekim dijelovima polja.

Podzemni požari

Još jedna srodna pojava je nasumično podzemno sagorijevanja treseta i uglja. Kada je nivo vode nizak, požari se šire ispod površine tla, te ih je skoro nemoguće ugasiti, osim u slučaju prirodnog podizanja nivoa podzemnih voda, i/ili površinskog plavljenja. U 2001. godini, nekih 4 kvadratna kilometra treseta u Ždralovcu, na sjevernom dijelu polja, izgorjelo je ispod zemlje za dva mjeseca. Štetu nije bilo moguće izračunati.

 

Smanjenje
uzgoja stoke

Tradicionalna poljoprivreda – uzgoj goveda i ovaca i pravljenje poznatog livanjskog sira od njihovog mlijeka – oduvijek je podupiralo održivost neizmjerno vrijednih prirodnih staništa Livanjskog polja. Intenzivna ispaša je pomogla da se održe prirodni livadski eko-sistemi. Međutim, do perioda 1970-ih godina, te tokom rata iz 1990-ih, mnoge porodice koje su se bavile ovim poslovima napustile su svoja sela, i nikada se više nisu vratile. Kako je stoke sve manje, livade guta šuma. Rat u BiH je prepolovio broj grla stoke tokom relativno kratkog perioda vremena.

WWF-ov generalni cilj je da se očuva stanje plavljenja ključnih staništa Livanjskog polja, a da se istovremeno obezbijede mogućnosti za razvoj.

Kroz projekat „Dijelimo vode“, WWF ima za cilj da:

WWF:

Da bi se to postiglo, mi identificiramo opasnosti i rizike po biodiverzitet na nivou sliva, jačamo kapacitete ključnih vladinih i nevladinih lokalnih aktera, te demonstriramo praktična rješenja usmjerena na postavljanje zacrtanih ciljeva u okviru pilot projekata koji se mogu implementirati i drugdje.

Pokušaji ponovnog oživljavanja starih poljoprivrednih praksi

Zajedno sa lokalnim i međunarodnim grupama, WWF ima za cilj da pruži podršku razvoju održivih poljoprivrednih projekata kao što su poljoprivredne aktivnosti koje su kompatibilne sa prirodnim vrijednostima polja i njegovim biodiverzitetom, i koje će pomoći u njihovom očuvanju.

2007

2008