Livanjsko Polje
U Bosni i Hercegovini, u blizini grada Livna, u slivu rijeke Cetine, nalazi se izvanredan prirodni fenomen -
46,000 hektara veliko kraško polje pod nazivom „Livanjsko polje“. Jedno je od najvećih na svijetu.
S obzirom da je polovina ovog polja redovno pod vodom, Livanjsko polje je ustvari kombinacija močvara izvanredne vrijednosti, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada, u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste. Njegova južna granica je urezana bogatim poljoprivrednim područjima, dok se šumoviti predjeli, tipični za umjerenu klimu, nalaze na sjevernoj strani polja.
Prirodni pašnjaci i livade su važne i produktivne vegetacijske zajednice. Nažalost, ovaj raznoliki biodiverzitet se žrtvuje kada rad poljoprivrednih mašina pretvara livade u monokulture komercijalnih usjeva, ili kada zbog prestanka bavljenja tradicionalnom poljoprivredom, ovim predjeli obrastaju šumom. Kao rezultat ovih praksi, u Evropi se broj livadskih staništa sve više i više smanjuje.
Međutim, u Livanjskom polju, tradicionalna poljoprivreda odnosno uzgoj goveda i ovaca i proizvodnja ukusnog livanjskog sira od njihovog mlijeka podupire održivost raznolikih i jedinstvenih staništa ovog polja. Zajednice rijetkih i ugroženih vrsta nastavljaju da žive, uključujući kosca, eju livadarku, orla kliktaša, kovačića kijokavca, šljuku, i bukavca nebogleda.
Livanjsko polje je još uvijek jedno od najbolje očuvanih polja u BiH, ali trenutno se planiraju projekti odvodnje i iskopavanja velikih količina treseta. Ovi planovi mogli bi imati kobne posljedice po složenu hidrologiju ovog polja i njegove produktivne livade.
Zbog toga je WWF odlučio da Livanjsko polje stavi pod posebnu zaštitu – kreirajući strategiju koja će i očuvati polje, i stvoriti mogućnosti za razvoj.
Historija i budućnost neadekvatnog
upravljanja vodama
Najveća promjena u hidrologiji Livanjskog polja desila se 1974. godine, izgradnjom hidroelektrane Orlovac, čiji se objekti nalaze u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dvanaest kilometara dug tunel omogućio je skretanje vode u elektranu u Hrvatskoj. U okviru ovog projekta predviđena je i druga faza koja, osim što nije dovoljno jasna i transparentna, može dovesti do presušivanja izvora u sjeverozapadnom dijelu polja – i to možda u potpunosti. Utjecaj na vrste i staništa koja ovise o ovim izvorima može biti poguban.
Ugalj i treset
Eksploatacija uglja iz otvorenih kopova, kao i eksploatacija treseta, se u Livanjskom polju u ovom trenutku provode u jako maloj mjeri, međutim izgleda da Vlada Bosne i Hercegovine planira dosta veliko povećanje ovih aktivnosti. Iskopane jame pune se vodom, što generalno smanjuje nivo podzemnih voda, a ukoliko još dolazi do odvodnje kanalima, onda ovaj problem postaje još očigledniji.
Požari
Požari predstavljaju veliku opasnost, jer mijenjaju sastav livadskog tla kao i vegetacije koja se na njemu nalazi. Iako su povremeni prirodni požari korisni, požari koje uzrokuje čovjek mijenjaju sastav vegetacije što dovodi do dezertifikacije u nekim dijelovima polja.
Podzemni požari
Još jedna srodna pojava je nasumično podzemno sagorijevanja treseta i uglja. Kada je nivo vode nizak, požari se šire ispod površine tla, te ih je skoro nemoguće ugasiti, osim u slučaju prirodnog podizanja nivoa podzemnih voda, i/ili površinskog plavljenja. U 2001. godini, nekih 4 kvadratna kilometra treseta u Ždralovcu, na sjevernom dijelu polja, izgorjelo je ispod zemlje za dva mjeseca. Štetu nije bilo moguće izračunati.
Smanjenje
uzgoja stoke
Tradicionalna poljoprivreda – uzgoj goveda i ovaca i pravljenje poznatog livanjskog sira od njihovog mlijeka – oduvijek je podupiralo održivost neizmjerno vrijednih prirodnih staništa Livanjskog polja. Intenzivna ispaša je pomogla da se održe prirodni livadski eko-sistemi. Međutim, do perioda 1970-ih godina, te tokom rata iz 1990-ih, mnoge porodice koje su se bavile ovim poslovima napustile su svoja sela, i nikada se više nisu vratile. Kako je stoke sve manje, livade guta šuma. Rat u BiH je prepolovio broj grla stoke tokom relativno kratkog perioda vremena.
WWF-ov generalni cilj je da se očuva stanje plavljenja ključnih staništa Livanjskog polja, a da se istovremeno obezbijede mogućnosti za razvoj.
Kroz projekat „Dijelimo vode“, WWF ima za cilj da:
- osigura primjenu principa integralnog upravljanja na planiranje upravljanja ovim lokalitetom, kako bi se u obzir uzeli svi rizici i opasnosti koji se ne dešavaju na lokalnom nivou ali imaju utjecaja na Livanjsko polje,
- lobira za održivi razvoj riječnog sliva Cetine u Bosni i Hercegovini,
- identificira koje su to alternative izgradnji odvodnih sistema, te da potporu za to dobije od planera,
- promovira održivo korištenje obradivog zemljišta,
- pruži podršku tradicionalnom korištenju livadskih prostora.
WWF:
- Se fokusirao na upravljanje vodama i hidrologiju na nivou sliva,
- Uključuje druge nevladine organizacije u koaliciju.
Da bi se to postiglo, mi identificiramo opasnosti i rizike po biodiverzitet na nivou sliva, jačamo kapacitete ključnih vladinih i nevladinih lokalnih aktera, te demonstriramo praktična rješenja usmjerena na postavljanje zacrtanih ciljeva u okviru pilot projekata koji se mogu implementirati i drugdje.
Pokušaji ponovnog oživljavanja starih poljoprivrednih praksi
Zajedno sa lokalnim i međunarodnim grupama, WWF ima za cilj da pruži podršku razvoju održivih poljoprivrednih projekata kao što su poljoprivredne aktivnosti koje su kompatibilne sa prirodnim vrijednostima polja i njegovim biodiverzitetom, i koje će pomoći u njihovom očuvanju.
2007
- Projektni tim radi na uspostavi okolišnog foruma u slivu Cetine, kako bi se ojačala uloga nevladinih organizacija u procesu donošenja odluka. Pripremljeni su i program obuke o organiziranju kampanja i učešću javnosti u problemima vezanim za vode, kao i kurs obuke o procjeni opcija kada su u pitanju brane.
2008
- Uspostavljanje novih grupa nevladinih organizacija u slivu Cetine, potvrđuje kontinuirani napredak. Koalicija „Partnerstvo za okoliš“ trenutno uključuje: Centar za Građansku suradnju Livno, Eko Ostrožac, Planinarsko-ekološko društvo Borova Glava, Duvanjska Visoravan, Ekološko udruženje Capadocya, Lipa - Udruga za očuvanje okoliša I promicanje kulture življenja, Planinarsko-ekološko društvo Kameanica, i Centar mladih Livno
- Program aktivnosti za jačanje kapaciteta je u toku za lokalne projektne timove i nevladine organizacije, kao i za preduzeća koja se bave upravljanjem vodama i hidroelektranama, a o ključnim temama koje su predmet projekta.
- Strategija za lobiranje i zagovaranje za rijeku Cetinu je izrađena.
- Livanjsko polje je stavljeno na RAMSARSKU listu međunarodno priznatih močvara.