Slatkovodni program za svakoga
Trilioni litara slatke vode teku kroz Mediteran. Svi su oni dio jedne velike prirodne mašine.
Svaka kapljica koja potječe iz izvora daje svoj doprinos podzemnim vodotocima, planinskim jezerima, obalnim lagunama, i zatvorenim bazenima mediteranskog slatkovodnog ekosistema.
Ta ista kapljica ima odgovornost da doprinese životu stotina hiljada ljudi duž vodotoka, milionima ptica, te mnogobrojnim endemskim vrstama ribe ovog područja.
Međutim, trenutno je veliki procenat slatkovodnih sistema Mediterana uništen, ili postoji rizik da to postane zbog neadekvatnog upravljanja vodama.
S ciljem zaštite budućnosti lokalnog stanovništva i okoliša, WWF planira:
- Zaštititi važna područja,
- Promovirati i dati podršku integralnom upravljanju riječnim slivovima,
- Dati podršku poboljšanju politike u oblasti voda i upravljanju vodama,
- Ojačati kapacitete civilnog društva da utječe na proces donošenja odluka,
- Smanjiti štetu uzrokovanu postojećom infrastrukturom,
- Promovirati održivo planiranje i izgradnju kada je u pitanju oblast hidroenergije.
WWF-ova strategija izrađena je tako da je prilagođena lokalnim uvjetima, a posebno se fokusira na:
- Identifikaciju rizika po biodiverzitet na nivou slivnog područja,
- Izgradnju kapaciteta ključnih vladinih i nevladinih lokalnih aktera,
- Demonstraciju praktičnih, ciljanih rješenja kroz pilot projekte.
Mediteranski slatkovodni program WWF-a je u potpunosti posvećen očuvanju slatkih voda Mediterana na određenom broju ključnih lokaliteta, od Sjeverne Afrike do Jugoistočne Evrope.
Bosna i Hercegovina rijeke Neretva i Trebišnjica
Rijeke Neretva i Trebišnjica su jedni od fundamentalnih resursa Bosne i Hercegovine, a imaju važnu ulogu i za susjedne zemlje, Hrvatsku i Crnu Goru. Urbani i industrijski razvoj, te poljoprivreda i izgradnja hidroelektrana su na mnogim mjestima negativno utjecali a ponekad čak i nanijeli veliku štetu predmetnom području. S obzirom da se planira izgradnja novih hidroelektrana, WWF je trenutno angažiran na istraživanju i procjeni alternativa, kao i koja od njih bi predstavljala ekonomsku, okolišnu i društvenu dobit.
Opširnije
Livanjsko polje u Bosni i Hercegovini
Livanjsko polje je još uvijek jedno od najbolje očuvanih polja Bosne i Hercegovine. Međutim, projekti odvodnje vode sa područja Ždralovca, prelijepog mozaika močvara i mokrih livada, te obilno iskopavanje lignita, mogu uzrokovati kobne posljedice po kompleksnu hidrologiju ovog polja i njegove produktivne livade. WWF radi na tome da sačuva dragocjene močvare Livanjskog polja, posebno putem razvoja projekata održive poljoprivrede.
Opširnije
Skadarsko jezero u Crnoj Gori
Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanskom poluotoku. Žučne borbe s početka 1990-ih godina natjerale su seljane ovog područja da love ribu kako bi preživjeli, što je utjecalo na smanjenje količine ribe, a zbog nedostatka infrastrukture za adekvatno odlaganje otpada, otpad su odlagali u jezero. Vlada sada planira da gradi nove brane na rijeci Morači, koja je glavni izvor vode za jezero. To uzrokuje zabrinutost u smislu dugoročne raspoloživosti prirodno čiste vode. WWF i njegovi partneri pružaju podršku civilnom društvu i vladi da održe bogat biodiverzitet ovog još uvijek relativno nedirnutog jezera, istovremeno osiguravajući najmanji mogući utjecaj brana.
Opširnije
Oued Sebou u Maroku
Oued Sebou, jedna od najvažnijih rijeka u Maroku, je jako vrijedan resurs koji se prekomjerno koristi, uglavnom zbog obilne potrošnje vode u poljoprivredne i industrijske svrhe. WWF radi sa relevantnim organima vlasti i civilnim društvom na poboljšanju trenutnih praksi upravljanja vodnim resursima ove regije. Osim toga, WWF i njegove partnerske nevladine organizacije zalažu se za poboljšanje zaštite prirodnih resursa u okviru političke saradnje između Evropske unije i Maroka, odnosno Evropske politike susjedstva (European Neighbourhood Policy - ENP).
Opširnije
Močvara Les Guerbes u Alžiru
U drugoj najvećoj zemlji Afrike, Alžiru, nalaze se neka od najvažnijih i najraznovrsnijih močvarnih staništa, sa velikom biološkom vrijednošću. Međutim, brane na nekim od rijeka ove zemlje, izmijenile su prirodne cikluse ovih močvara. Osim toga, zbog sve većih potreba za poljoprivrednim zemljištem, vrši se sječa šume, čime se već narušeno zemljište izlaže eroziji, dok se navodnjavanjem smanjuju količine podzemne vode. WWF sarađuje sa alžirskom vladom i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija, kako bi obezbijedili odgovarajući plan upravljanja za kompleks Les Guerbes močvara. WWF također radi i sa vladom, a u saradnji sa francuskim istraživačkim centrom “Tour du Valat”, kako bi izradili nacionalnu strategiju za močvare.
Opširnije
WWF-ov slatkovodni program širom svijeta ima za cilj da osigura zdrave ekosisteme u najbogatijim riječnim slivovima svijeta, da štiti i na održiv način upravlja reprezentativnim močvarama, te promovira strategije i tehnike kojima se čuva život u rijekama a istovremeno smanjuje siromaštvo u zajednicama koje ovise o tim rijekama. WWF već 40 godina radi na pitanjima voda sa različitim partnerima širom svijeta. Skoro 300 projekata aktivno se bavi pitanjima slatkih voda u preko 150 zemalja gdje prekomjerno korištenje, neadekvatno upravljanje i nestašica vode čine održavanje adekvatnog snabdijevanja čistom vodom velikim izazovom. Očuvanje močvara i rijeka kao izvora čiste vode u dostatnim količinama ostaje prioritet zajedno sa sanacijom slatkovodnih ekosistema i poboljšanjem uvjeta života u zajednicama koje ovise o njima. Tokom zadnjih osam godina, WWF je pomogao u očuvanju do 92 miliona hektara močvara koje su od ključnog značaja kada je u pitanju voda, hrana i akvatični život u Nigeru, Peruu, Kini, te širom Evrope.
Opširnije o Slatkovodnom programu, ovdje.
WWF-ov „Mediteranski slatkovodni program“ uspostavljen je 2003. godine, te se u početku svog rada fokusirao na dva geografska područja: rijeke Balkana i vodotoke u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, te u Magrebu (Maroko, Alžir i Tunis).
WWF je na Mediteranu također prisutan u ključnim riječnim slivovima u Južnoj Španiji (WWF Španija), centralnoj Turskoj (WWF Turska), Italiji (WWF Italija), Francuskoj (WWF Francuska) i Grčkoj (WWF Grčka).