Zbog svojih karakteristika kanjona, srednji tog rijeke se koristi za hidro-energiju. Postoji deset hidroelektrana u ovim riječnim slivovima, sedam u slivu Neretve i tri u slivu Trebišnjice. Također postoje planovi da se izgradi još nekoliko velikih, tri u slivu Neretve i četiri u slivu Trebišnjice, uključujući plan da se voda iz kraških polja prebaci u takozvani „Gornji horizont“ istočne Hercegovine, u sliv rijeke Trebišnjice, sa ciljem iskorištavanja njenog hidroenergetskog potencijala.

Nekoliko gradova se nalazi duž rijeke Neretve, a najveći od njih je Mostar (101.249 stanovnika 1998. godine, a predviđanja su da će se ovaj broj do 2015. godine povećati na 180.000). Industrijska postrojenja uglavnom se nalaze u većim naseljima (to su na prvom mjestu prehrambena industrija, proizvodnja aluminija, drvne građe, građevinskog materijala te laka industrija).

Mala i srednja preduzeća su najvažniji i ključni segment privrede u regiji sliva Neretve. Od ukupnog broja uposlenih osoba u Hercegovini, sektor malih i srednjih preduzeća upošljava 65 do 70% ljudi. Struktura postojećeg sektora malih i srednjih preduzeća u Hercegovni je uglavnom uslužna djelatnost i trgovina, dok je preostali dio proizvodnog karaktera.

Kada je u pitanju industrijski sektor, tu je vodeća prehrambena industrija, uglavnom mesna, zatim proizvodnja vina i bezalkoholnih napitaka, kao i mliječna industrija. Ostale industrije u sektoru su uglavnom tekstilna i metalna industrija.

Poljoprivreda igra važnu i stratešku ulogu u ekonomskom razvoju ove regije. To je možda i ključni segment ekonomskog razvoja. Prirodni resursi kao što je klima, zemljište i voda osiguravaju visok potencijal za razvoj različite primarne poljoprivredne proizvodnje. Najproduktivniji dio sliva Neretve su područja oko Čapljine, Gabele, te oko Mostara, Ljubuškog, Stoca i Trebinja.

Turizam Geografski položaj Hercegovine, njena blaga mediteranska klima, izlaz na jadransku obalu i zaleđe stvaraju veliki potencijal za razvoj ljetnog turizma. Postojeći trend razvoja turizma ne uključuje samo „sunce i more“ već također i osmišljene i organizirane propratne sadržaje kao što su krstarenja, rafting, planinarenje, posjete historijskim spomenicima itd.

Hercegovina je također jedno od svjetski poznatih vjerskih turističkih mjesta. Tu se nalazi veliki broj značajnih vjerskih i kulturnih spomenika koji pripadaju različitim religijama, a najvažniji su Pravoslavna crkva uklesana u stijenu, četvrta u svijetu po vrijednosti svojih freski, Roznamedžijina i Karađozbegova džamija u Mostaru, Franjevački samostan u Šćitu, Samostan u Humcu, Manastir u Trebinju, Tekija u Blagaju, kula u Počitelju, Samostan u Širokom Brijegu, te mnogi drugi značajni spomenici. Međugorje je svjetski poznato odredište hodočašća kršćana, mjesto susreta različitih civilizacija i religija koje je tokom zadnjih 25 godina posjetilo preko milion hodočasnika.

Veliki broj kulturnih i historijskih spomenika i atrakcija, te bogatstvo prirodnih ljepota predstavljaju dobru osnovu za perspektivan razvoj prirodnog, vjerskog i kulturnog turizma tokom cijele godine.

Identificirane prioritetne grane u poljoprivrednoj proizvodnji su:

• Ratarska proizvodnja (specifične žitarice, stočna hrana, krompir) u brdsko-planinskim područjima;
• Duhan, uz izmjenu tipa duhana, pravljenje novih parcela i primjenu novih tehnologija, inače autohtoni hercegovački proizvod (hercegovačka škija, duhan za lule);
• Voćarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja sadnica;
• Proizvodnja povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, začinskog bilja i sjemenki;
• Proizvodnja cvijeća;
• Sakupljanje bilja i voća u prirodi;
• Uzgoj stoke, sitne stoke, riblje farme (riječna i morska riba), proizvodnja meda;
• Seoska proizvodnja, male farme za proizvodnju mlijeka, poizvodnja domaćih poljoprivrednih proizvoda koristeći sirovine proizvedene u ovom području i autohtone kulture i tehnologije uključujući proizvodnju organske hrane.